Srbija kupuje online brže nego što većina domaćih firmi prodaje online. Broj kupovina karticom na internetu raste svake godine, skoro polovina ekspres paketa u zemlji nastaje iz prodaje na daljinu, a samo mali deo firmi zarađuje većinu prometa preko svog sajta.
Ovde su samo podaci institucija koje ih mere: Republičkog zavoda za statistiku (RZS), Narodne banke Srbije (NBS), Eurostata i RATEL-a. Uz svaku brojku je link na originalnu tabelu ili publikaciju i datum podatka. Stranicu ažuriramo svakog meseca, kada neka od ovih institucija objavi nove podatke.
Ključni podaci
- 56,8% korisnika interneta u Srbiji kupilo je nešto online u poslednja tri meseca (RZS, Upotreba IKT 2026: pojedinci, oktobar 2026).
- Srbija zaostaje za EU 11,5 procentnih poena: online je kupovalo 62,1% građana, prema 73,6% u EU (Eurostat, isoc_ec_ib20, april 2026).
- Samo 8,5% građana Srbije kupi nešto online šest ili više puta za tri meseca, prema 20,1% u EU (Eurostat, isoc_ec_ib20, april 2026).
- Broj kupovina na internetu karticom i e-novcem porastao je sa 7,7 miliona u 2018. na 108,8 miliona u 2025. (NBS, Platne transakcije kupovine robe i usluga preko interneta, avgust 2026).
- U drugom tromesečju 2026. obavljeno je 34,2 miliona kupovina na internetu karticom i e-novcem, 28,5% više nego godinu ranije (NBS, Pregled platnih usluga za II tromesečje 2026, avgust 2026).
- Online kupovine u dinarima vredele su 237,4 milijarde dinara u 2025. (NBS, Platne transakcije kupovine robe i usluga preko interneta, februar 2026).
- Kupovine na sajtovima koji naplaćuju u evrima dostigle su 1,02 milijarde evra u 2025, prema 116 miliona u 2018. (NBS, Platne transakcije kupovine robe i usluga preko interneta, februar 2026).
- 47% ekspres pošiljaka u Srbiji nastaje iz prodaje na daljinu (RATEL, Pregled tržišta elektronskih komunikacija i poštanskih usluga 2024, septembar 2025).
- Pouzeće ne postoji u statistici NBS-a: online kupovine se mere samo za kartice, mobilni telefon, e-novac i elektronsko bankarstvo (NBS, Platne transakcije kupovine robe i usluga preko interneta, avgust 2026).
- 28,8% firmi u Srbiji prodavalo je preko interneta u 2025. (RZS, Upotreba IKT 2026: preduzeća, oktobar 2026).
- Online u inostranstvo prodaje samo 6,7% srpskih firmi, prema 8,9% u EU (Eurostat, isoc_ec_eseln2, jun 2026).
- Kod 65,7% firmi koje prodaju online, internet donosi manje od četvrtine prometa (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026).
- 31,8% korisnika interneta koristilo je generativni AI u poslednja tri meseca (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026).
Koliko građana Srbije kupuje online?
Polovina internet populacije kupuje online svakog kvartala. Druga polovina je tržište koje je još uvek slobodno, i ono raste svake godine.

Koliko korisnika interneta kupuje online?
Svake godine ih je više. U 2022. online je u poslednja tri meseca kupovalo 47,8% korisnika interneta, a od tada udeo raste svake godine (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026). Nikada nije kupilo ništa preko interneta 20,2% korisnika (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026). Internet je u poslednja tri meseca koristilo 91,8% lica od 16 do 74 godine, pa je baza potencijalnih kupaca skoro cela odrasla populacija (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026). Internet priključak ima 91,2% domaćinstava (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026).
Ko kupuje online: godine i obrazovanje
Razlika po godinama je veća od bilo koje druge. Online je u poslednja tri meseca kupovalo 77,2% korisnika interneta od 16 do 24 godine i 22,0% onih od 65 do 74 (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026). Žene kupuju online nešto češće od muškaraca: 57,7% prema 55,9% (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026). Sa višim ili visokim obrazovanjem kupuje 72,8%, a sa obrazovanjem nižim od srednjeg 37,5% (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026). Prodavnica koja cilja stariju publiku zato prodaje ljudima koji online kupuju ređe i sporije veruju.
Koliko često Srbija kupuje online?
Retko, u poređenju sa EU. Jednu ili dve kupovine za tri meseca napravilo je 25,6% građana Srbije, više nego u EU (21,3%), dok tri do pet kupovina pravi 16,4% građana Srbije prema 20,9% u EU (Eurostat, isoc_ec_ib20, april 2026). Više od deset kupovina za tri meseca napravilo je 3,1% građana Srbije, prema 9,5% u EU (Eurostat, isoc_ec_ib20, april 2026). Kupac iz Srbije je češće neko ko kupuje povremeno, pa mu svaka kupovina mora biti laka od prve.
Kako Srbija stoji u odnosu na EU i region?
Srbija je u sredini regiona i brzo sustiže. Jaz prema EU je u učestalosti i u kategorijama, ne samo u broju kupaca.

Gde je Srbija u regionu?
Ispred većine suseda. U 2025. online je kupovalo 67,7% građana Mađarske, 66,9% Slovenije, 61,7% Hrvatske, 60,3% Rumunije, 55,9% Severne Makedonije i 51,2% Bugarske (Eurostat, isoc_ec_ib20, april 2026). Bosna i Hercegovina je na 49,5%, Crna Gora na 44,5%, a Albanija na 40,6% (Eurostat, isoc_ec_ib20, april 2026).
Koliko brzo Srbija sustiže?
Brže od skoro svih. Od 2020. do 2025. udeo građana Srbije koji kupuju online porastao je sa 38,4% za 23,7 procentnih poena; u regionu je brže rasla samo Albanija (Eurostat, isoc_ec_ib20, april 2026).
Šta građani Srbije kupuju online u odnosu na EU?
Odeću, ali skoro nikako kozmetiku i elektroniku. U poslednja tri meseca odeću, obuću ili modne dodatke online je kupilo 33,2% građana Srbije, prema 42,3% u EU (Eurostat, isoc_ec_ibgs, april 2026). Kozmetiku je online kupilo 2,1% građana Srbije, prema 18,8% u EU, a elektroniku i kućne aparate 2,8% prema 10,8% (Eurostat, isoc_ec_ibgs, april 2026). Sportsku opremu Srbija kupuje skoro kao EU: 13,5% prema 15,4% (Eurostat, isoc_ec_ibgs, april 2026). Bilo kakvu fizičku robu online je kupilo 47,5% građana Srbije prema 59,0% u EU (Eurostat, isoc_ec_ibgs, april 2026). Dostavu hrane iz restorana preko interneta naručilo je 2,9% građana Srbije, prema 19,8% u EU (Eurostat, isoc_ec_ibgs, april 2026). Podaci o kategorijama su za 2024, poslednju godinu u kojoj ih Eurostat ima za Srbiju.
Koliko novca prolazi kroz online plaćanja?
Plaćanje karticom na internetu raste dvocifreno svake godine. Ali NBS vidi samo deo kupovina, jer pouzeće ne prolazi kroz banke.

Koliko kupovina se plati karticom na internetu?
Sve više, svake godine. Bilo je 20,7 miliona transakcija u 2020, 42,3 miliona u 2022. i 81,1 milion u 2024, u pet valuta koje NBS objavljuje (NBS, Platne transakcije kupovine robe i usluga preko interneta, februar 2026). U prvoj polovini 2026. bilo je 48,2 miliona kupovina u dinarima, 37,2% više nego u prvoj polovini 2025, što smo izračunali iz NBS tabele (NBS, Platne transakcije kupovine robe i usluga preko interneta, avgust 2026).
Koliko vrede online kupovine u dinarima?
Vrednost raste brže od broja kupovina. U prvoj polovini 2026. kupovine u dinarima vredele su 148,9 milijardi dinara, 41,8% više nego godinu ranije, po našem računu iz NBS tabele (NBS, Platne transakcije kupovine robe i usluga preko interneta, avgust 2026). Udeo dinarskih transakcija porastao je sa 37,1% u 2018. na 73,0% u prvoj polovini 2026 (NBS, Platne transakcije kupovine robe i usluga preko interneta, avgust 2026). Broj dinarskih online plaćanja u drugom tromesečju porastao je 30,8% (NBS, Pregled platnih usluga za II tromesečje 2026, avgust 2026).
Koliko su online plaćanja u odnosu na plaćanja u prodavnicama?
Online je još mali deo, ali raste brže. Karticama domaćih banaka u prodavnicama širom Srbije u drugom tromesečju 2026. obavljeno je 220,9 miliona plaćanja, 19,1% više nego godinu ranije (NBS, Pregled platnih usluga za II tromesečje 2026, avgust 2026). Mobilnim bankarstvom obavljeno je 42,6 miliona plaćanja, 26,8% više (NBS, Pregled platnih usluga za II tromesečje 2026, avgust 2026). Internet bankarstvo koristi 44,7% korisnika interneta (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026).
Koliko prodavnica prima kartice i instant plaćanja?
Sve više. Broj virtuelnih prodajnih mesta, odnosno online naplate karticom, porastao je 21,4% za godinu dana, a izdato je 13,66 miliona platnih kartica (NBS, Pregled platnih usluga za II tromesečje 2026, avgust 2026). IPS sistem je u drugom tromesečju obradio 34,5 miliona instant plaćanja, 30,7% više nego godinu ranije, a IPS Skeniraj i IPS Pokaži rade i na internet prodajnim mestima (NBS, Pregled platnih usluga za II tromesečje 2026, avgust 2026).
Koliko Srbija kupuje iz stranih prodavnica?
Više od svake četvrte online kupovine karticom nije u dinarima. Strane prodavnice uzimaju sve veći deo kolača, a srpske firme retko prodaju napolje.

Koliko kupujemo u evrima i dolarima?
Mnogo. U 2025. bilo je 23,8 miliona kupovina na sajtovima koji naplaćuju u evrima i 6,1 milion kupovina u dolarima, vrednih 244 miliona dolara (NBS, Platne transakcije kupovine robe i usluga preko interneta, februar 2026). Od svih online transakcija u pet valuta koje NBS objavljuje, 27,8% nije bilo u dinarima (NBS, Platne transakcije kupovine robe i usluga preko interneta, februar 2026). Jedno upozorenje: NBS beleži valutu u kojoj sajt prodaje, ne zemlju prodavca, pa i domaći sajt koji naplaćuje u evrima ulazi u ovu brojku.
Šta pokreće rast paketa iz inostranstva?
Kineske platforme. RATEL navodi da je rast ekspres pošiljaka u 2024. izazvan pre svega pošiljkama koje se uvoze iz Kine preko platforme Temu i dalje dostavljaju kao ekspres pošiljke unutar Srbije (RATEL, Pregled tržišta elektronskih komunikacija i poštanskih usluga 2024, septembar 2025).
Koliko srpskih firmi prodaje online u inostranstvo?
Malo, i manje nego firme iz EU. Kupcima u EU online prodaje 5,3% srpskih firmi, dok firme iz EU drugim zemljama EU prodaju u 8,6% slučajeva; kupcima van EU prodaje 3,8% srpskih firmi prema 5,2% firmi iz EU (Eurostat, isoc_ec_eseln2, jun 2026). Jedan od razloga je naplata: Shopify Payments nije dostupan za firme iz Srbije (Shopify Help Center, Supported countries and regions for Shopify Payments, novembar 2026). Za prodaju u EU zato se najčešće koristi merchant of record ili poseban payment gateway. Ako planirate prodaju van Srbije, pogledajte kako radimo Shopify za srpske firme.
Plaćanje pouzećem: šta zvanični podaci ne vide
Svaka srpska prodavnica koju smo radili nudi pouzeće, ali nijedna institucija ne meri koliki je njegov udeo. Zato pratimo pakete, a ne plaćanja.

Zašto pouzeće nije u statistici NBS-a?
Zato što ne prolazi kroz pružaoce platnih usluga. NBS tabela o kupovinama preko interneta nastaje iz podataka banaka i drugih pružalaca platnih usluga i obuhvata plaćanja karticom, mobilnim telefonom, e-novcem i elektronskim bankarstvom (NBS, Platne transakcije kupovine robe i usluga preko interneta, avgust 2026). Novac koji kupac preda kuriru ne ulazi u nju, pa je pravi broj online kupovina veći od NBS brojke.
Koliko paketa nastaje iz online prodaje?
Skoro svaki drugi. U 2024. u Srbiji je poslato 52,9 miliona ekspres pošiljaka, od kojih je 24,8 miliona nastalo iz prodaje na daljinu (RATEL, Pregled tržišta elektronskih komunikacija i poštanskih usluga 2024, septembar 2025). Pošiljke iz prodaje na daljinu porasle su 21,3%, dok su sve ekspres pošiljke porasle 12,5% (RATEL, Pregled tržišta elektronskih komunikacija i poštanskih usluga 2024, septembar 2025). U 95% slučajeva ove pošiljke sadrže robu, a najviše je paketa do 500 grama, 39% (RATEL, Pregled tržišta elektronskih komunikacija i poštanskih usluga 2024, septembar 2025). RATEL navodi da se ova roba plaća elektronski ili pouzećem, ali ne meri udeo svakog načina. Pošiljke iz prodaje na daljinu donose nešto više od 42% prihoda od ekspres pošiljaka u zemlji (RATEL, Pregled tržišta elektronskih komunikacija i poštanskih usluga 2024, septembar 2025).
Šta zakon traži od prodavnice koja prima pouzeće?
Fiskalni račun i povraćaj novca u roku. Kupac može da odustane od kupovine na daljinu u roku od 14 dana, a prodavac mora da vrati novac istim sredstvom plaćanja, osim ako se kupac izričito složi sa drugim (Paragraf, Zakon o zaštiti potrošača, novembar 2026). Od izmene iz 2026. za račun sa QR kodom koji nije generisan kroz sistem Poreske uprave izriče se zabrana rada od godinu dana (Paragraf, Zakon o izmeni i dopuni Zakona o fiskalizaciji, avgust 2026). Više o tome u pojmovniku: plaćanje pouzećem i fiskalizacija.
Koliko srpskih firmi prodaje online?
Srpske firme prodaju online češće nego firme u EU, ali od toga malo zarađuju. Najveći prostor za rast je u tome koliko prometa ide kroz sajt.

Koje firme prodaju online?
Pre svega velike. Preko interneta je prodavalo 42,3% velikih, 29,8% srednjih i 27,7% malih preduzeća (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026). Po metodologiji Eurostata, web prodaju ima 27,8% srpskih firmi sa 10 ili više zaposlenih, prema 20,7% u EU (Eurostat, isoc_ec_eseln2, jun 2026).
Koliko prometa donosi online prodaja?
Malo, kod većine. Između četvrtine i polovine prometa online ostvaruje 16,8% firmi koje prodaju preko interneta, između polovine i tri četvrtine 10,1%, a 75% ili više samo 7,4% (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026).
Sopstvena prodavnica ili marketplace?
Sopstvena prodavnica, u većini slučajeva. Kod 74,8% firmi koje prodaju online, 75–100% online prodaje ide preko sopstvenog sajta ili aplikacije (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026). Preko svog sajta prodaje 25,0% srpskih firmi prema 17,7% u EU, a preko marketplace platformi 10,7% prema 9,3% (Eurostat, isoc_ec_eseln2, jun 2026). Samo preko marketplace platformi, bez svog sajta, prodaje 2,7% srpskih firmi, prema 3,0% u EU (Eurostat, isoc_ec_eseln2, jun 2026).
Kome firme prodaju online?
Krajnjim kupcima, više nego u EU. Online prodaju krajnjim potrošačima (B2C) ima 26,0% srpskih firmi prema 17,2% u EU, a drugim firmama ili državi (B2B i B2G) 17,4% prema 13,8% (Eurostat, isoc_ec_eseln2, jun 2026).
Koliko su firme digitalno spremne?
Sajt ima skoro svaka, ali sistemi iza sajta su retki. Veb-sajt ima 85,8% firmi, ERP softver 27,2%, a CRM 22,7% (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026). Bez povezivanja sa ERP-om online prodaja ostaje ručni posao, i to je čest razlog zašto ostaje mali deo prometa. Ako vaša firma tek kreće sa online prodajom, pogledajte kako pravimo Shopify prodavnice u Srbiji.
Veštačka inteligencija i budućnost kupovine u Srbiji
Mladi u Srbiji već masovno koriste AI, a firme kasne. Kupovina preko AI asistenata za srpske prodavnice još nije otvorena.

Ko koristi generativni AI?
Mladi, pre svih. Alate kao što su ChatGPT, Copilot ili Gemini koristilo je 60,8% korisnika interneta od 16 do 24 godine i 10,6% onih od 65 do 74 (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026). Od onih koji koriste AI, 75,1% ga koristi u privatne svrhe, a 41,3% za posao (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026).
Koliko firmi koristi AI?
Svaka šesta. Tehnologiju veštačke inteligencije koristi 17,2% preduzeća: 20,4% u Beogradu, 15,8% u Vojvodini, 16,7% u Južnoj i Istočnoj Srbiji i 12,5% u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji (RZS, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026, oktobar 2026).
Može li srpska prodavnica da prodaje preko ChatGPT-a?
Samo ako prodaje kupcima u SAD. Shopify kanal za ChatGPT traži da prodavnica prodaje američkim kupcima, dok sedište može biti bilo gde (Shopify Help Center, ChatGPT agentic storefronts, novembar 2026). Za sada je najbolja priprema uredan katalog proizvoda; više u pojmovniku: agentic commerce.
Metodologija i izvori
Koristimo samo podatke institucija koje ih same mere i linkujemo originalne tabele i publikacije, ne vesti o njima. Brojke iz različitih izvora ne mere isto: RZS meri korisnike interneta od 16 do 74 godine u poslednja tri meseca, Eurostat sve građane od 16 do 74 godine u poslednjih 12 meseci, NBS broj i vrednost transakcija, a RATEL broj pošiljaka. Zato ih ne sabiramo i ne poredimo direktno. Kada je stopa rasta naš račun iz zvanične tabele, to piše u tekstu. Stranicu ažuriramo svakog meseca; godišnji podaci RZS-a izlaze u oktobru, Eurostata u aprilu i junu, a NBS-a kvartalno.
Izvori
- Republički zavod za statistiku, Upotreba IKT u Republici Srbiji 2026 (publikacija)
- Republički zavod za statistiku, Upotreba IKT-a: pojedinci, 2026
- Republički zavod za statistiku, Upotreba IKT-a: preduzeća, 2026
- Narodna banka Srbije, Platne transakcije kupovine robe i usluga preko interneta (xlsx)
- Narodna banka Srbije, Pregled podataka o platnim uslugama za II tromesečje 2026
- Eurostat, Internet purchases by individuals (isoc_ec_ib20)
- Eurostat, Internet purchases: goods or services (isoc_ec_ibgs)
- Eurostat, E-commerce sales of enterprises (isoc_ec_eseln2)
- RATEL, Pregled tržišta elektronskih komunikacija i poštanskih usluga u Republici Srbiji u 2024. godini
- Paragraf, Zakon o zaštiti potrošača
- Paragraf, Zakon o izmeni i dopuni Zakona o fiskalizaciji (80/2026)
- Shopify Help Center, Supported countries and regions for Shopify Payments
- Shopify Help Center, ChatGPT agentic storefronts
Rečnik
- RZS: Republički zavod za statistiku, zvanični proizvođač statistike u Srbiji.
- NBS: Narodna banka Srbije, koja vodi i statistiku platnog sistema.
- RATEL: Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge.
- IPS: sistem NBS-a za instant plaćanja, uključujući plaćanje QR kodom.
- Prodaja na daljinu: prodaja bez fizičkog prisustva kupca i prodavca, preko interneta, telefona ili kataloga.
- B2C, B2B, B2G: prodaja krajnjim kupcima, drugim firmama i državi.
- ERP i CRM: softver za vođenje poslovanja i softver za odnose sa kupcima.
- Merchant of record: firma koja pravno prodaje robu kupcu i preuzima naplatu i porez.
- Generativni AI: alati koji prave tekst, slike ili kod, kao što su ChatGPT i Gemini.
Skalirate se na Shopify Plus-u?
Migracija, B2B, arhitektura, performanse — vodimo angažmane koje druge agencije vraćaju.
Checklista koju prolazimo pre nego što dotaknemo kod klijenta
Stiže vam na email, uz nekoliko kratkih poruka u naredne dve nedelje: šta najčešće vidimo na Shopify prodavnicama i šta zaista pomaže.
Želite više naših tekstova u Google pretrazi? Dodajte Codersy kao željeni izvor.
Dodaj Codersy na Google(otvara se u novom prozoru)

